Usta¹ki pokret utemeljio je dr. Ante Paveliæ 7. I. 1929. u Zagrebu,
kad je ustrojbu Hrvatski Domobran pretvorio u Usta¹ku hrvatsku
revolucionarnu organizaciju (UHRO), kao odgovor na progla¹enje
diktature kralja Aleksandra. Dr. A. Paveliæ odlazi u izbjegli¹tvo, a
za njim odlaze E.D. Kvaternik, J. Milkoviæ, D. Valenta, V. Peænikar,
E. Lisak i dr.

Od samog poèetka postojanja usta¹ki pokret zauzima stajali¹te
bezuvjetnog ru¹enja Jugoslavije i stvaranja hrvatske dr¾ave. U
izbjegli¹tvu èlanovi UHRO stupaju u suradnju s tzv. prvom hrvatskom
emigracijom, dr. A. Paveliæ sklapa 1929. ugovor o suradnji s
makedonskom revolucionarnom organizacijom VMRO.

Nakon boravka u Austriji, Bugarskoj i Njemaèkoj dr. A. Paveliæ prelazi
u Italiju. Uz pomoæ svojih suradnika, èlanova usta¹ke organizacije,
osniva u Italiji, Njemaèkoj, Austriji i Mad¾arskoj usta¹ke centre, te
u njima okuplja borce koji se spremaju s oru¾jem u ruci za ustanak u
Hrvatskoj. God. 1932. objavljen je Ustav UHRO-a, a 1933. Naèela
usta¹kog pokreta.

U ustavu su zacrtani ciljevi usta¹ke organizacije (formiranje hrvatske
dr¾ave u njenim povijesnim granicama) dan je nacrt i usta¹ke ustrojbe,
kojoj je na èelu poglavnik, te su mu èlanovi pokreta zakletvom vezani
za poslu¹nost. Uz to je ustanovljen i Glavni usta¹ki stan (GUS), kao
pomoæni organ poglavnika.

UHRO je tajna revolucionarna organizacija, a njezinim èlanom mo¾e
postati svaki Hrvat koji polo¾i tajnu zakletvu i sla¾e se s ciljevima
pokreta. Uz dr. A. Paveliæa djeluju u tom prvom razdoblju Ivan
Perèeviæ, Gustav Perèec i Stjepan Duiæ u Austriji, dr. Branko Jeliæ u
Ju¾noj i Sjevernoj Americi (v. Hrvatski domobran), te dr. Branko
Jeliæ, dr. Mile Budak i dr. Mladen Lorkoviæ u Njemaèkoj.

1929. poèeo je usta¹ki pokret izdavati informativno-politièki list
<<Griè>> u Beèu, <<Hrvatski domobran>> u Buenos Airesu, te <<Nezavisna
dr¾ava Hrvatska>> u Pittsburgu. Uz to je u Njemaèkoj izdavan bilten
<<Croatia-press>> i tjednik <<Nezavisna dr¾ava Hrvatska>>.

Uz UHRO je osnovana i vojnièka ustrojba Usta¹a, te su 1931. osnovani
vojni logori u Italiji (kojima je zapovijedao dr. A. Paveliæ) i
Mad¾arskoj (na èelu s Gustavom Perèecom). Jedan od prvih zadataka,
koje je postavio usta¹ki pokret, bio je likvidacija kralja Aleksandra,
¹to je nakon nekoliko poku¹aja i uèinjeno 1934. (v. Atentat na kralja
Aleksandra). Uz to su usta¹e planirali i vr¹ili razne napadaje na
pojedine istaknute jugoslavenske politièare, policijske stanice i sl.
God. 1932. podignut je Velebitski ustanak.

Polo¾aj Usta¹kog pokreta u Italiji ovisio je o politièkim i
diplomatskim odnosima Italije prema Jugoslaviji. Tako se usta¹ki
pokret mogao razmjerno slobodno razvijati sve do atentata na kralja
Aleksandra. Bojeæi se meðunarodnih diplomatskih i politièkih neprilika
talijanska je fa¹istièka vlada nakon atentata u Marseillesu
internirala usta¹e u Liparima. Tek 1939. uspjelo je dr. A. Paveliæu
usta¹ki pokret u Italiji ponovno reaktivirati. U to vrijeme veæ su
veæu ulogu igrali i usta¹ki centri u Njemaèkoj, kao i domovinski
usta¹ki pokret.

U Hrvatskoj je usta¹ki pokret imao ¹iroku podr¹ku svih onih politièkih
snaga koje su bile nezadovoljne Maèekovom nagodbenjaèkom politikom. U
gospiækom centru djelovali su dr. A. Artukoviæ, dr. J. Dumad¾iæ i M..
Do¹en, te su sustavno radili na ¹irenju usta¹ke ustrojbe u Hrvatskoj.
U Zagrebu su na usta¹koj liniji djelovali akademska dru¹tva <<Matija
Gubec>>, <<Eugen Kvaternik>>, <<August ©enoa>>.

Domovinski usta¹ki pokret posebno je dobio polet koncem 1937., kad se
oko 200 usta¹koh emigranata iz Italije vratilo u Hrvatsku, a meðu
njima i dr. M. Budak, Jure Francetiæ i Jo¾a Milkoviæ. Tada je u
Zagrebu formirano dru¹tvo <<Uzdanica>> i pokrenut je tjednik <<Hrvatski
narod>>. Ogranci <<Uzdanice>> postaju osnovama i nosiocima usta¹kog
pokreta u Banovini Hrvatskj, a na èelu su im uz dr. M. Budaka, Mirko
Puk, Leo Grivièiæ, Zdenko Bla¾ekoviæ (zapovjednik Usta¹kog
sveuèili¹nog sto¾era) Slavko Kvaternik i dr. Usta¹ki pokret ¹iri se i
u BiH (B. Kavran).
God 1939., poèetkom Drugog svjetskog rata, èlanovi usta¹kog pokreta
inteziviraju svoju djelatnost, jer uoèuju priliku za ru¹enje
Kraljevine Jugoslavije. U Zagrebu je pojaèana djelatnost promid¾be
usta¹kog pokreta, te raste broj novih èlanova (tzv. zakleti usta¹e).

Nakon sporazuma Cvetkoviæ-Maèek i stvaranja Banovine Hrvatske, mnogi
vodeæi èlanovi usta¹kog domovinskog pokreta internirani su u logorima
koje je ban ©uba¹iæ uspostavio za usta¹e i komuniste. Meðutim, nakon
puèa od 27. III. 1941. postaje jasno da æe Njamaèka napasti
Jugoslaviju, ¹to se i dogodilo 6. IV. 1941.

U¾urbana djelatnost usta¹kog pokreta, posvema¹nji raspad vojnih snaga
Kraljevine Jugoslavije u Travanjskom ratu i raspolo¾enje u Hrvatskoj,
omoguæili su progla¹enje Nezavisne dr¾ave Hrvatske, koje je uslijedilo
10. IV. 1941. Dr. A. Paveliæ se s usta¹ama iz Italije vratio 13. IV. u
Hrvatsku i preuzeo vlast. Uz stranaèku organizaciju Usta¹a,
organizirane su Usta¹ka vojnica i Usta¹ka nadzorna slu¾ba.

Pod nadzorom Glavnog usta¹kog stana (Bla¾ Lorkoviæ) zapoèelo je
stvaranje NDH i teritorijalno ustrojavanje usta¹kog pokreta. Imenovani
su usta¹ki povjerenici, koji su formirali logore, tabore i zborove. U
svakoj velikoj ¾upi osnovan je usta¹ki sto¾er sa sto¾ernikom na èelu.

Josip Stadler wrote:

>Pod nadzorom Glavnog usta¹kog stana (Bla¾ Lorkoviæ) zapoèelo je
>stvaranje NDH i teritorijalno ustrojavanje usta¹kog pokreta. Imenovani
>su usta¹ki povjerenici, koji su formirali logore, tabore i zborove. U
>svakoj velikoj ¾upi osnovan je usta¹ki sto¾er sa sto¾ernikom na èelu.

A tko je bio poglavnikov doglavnik?

--

Josip Stadler_@_WC osekne nos dlanom, podrigne, pa procedi:
> Usta¹ki pokret utemeljio je dr. Ante Paveliæ 7. I. 1929. u Zagrebu,
> kad je ustrojbu Hrvatski Domobran pretvorio u Usta¹ku hrvatsku
> revolucionarnu organizaciju (UHRO), kao odgovor na progla¹enje
> diktature kralja Aleksandra. Dr. A. Paveliæ odlazi u izbjegli¹tvo, a
> za njim odlaze E.D. Kvaternik, J. Milkoviæ, D. Valenta, V. Peænikar,
> E. Lisak i dr.
>
> Od samog poèetka postojanja usta¹ki pokret zauzima stajali¹te
> bezuvjetnog ru¹enja Jugoslavije i stvaranja hrvatske dr¾ave. U
> izbjegli¹tvu èlanovi UHRO stupaju u suradnju s tzv. prvom hrvatskom
> emigracijom, dr. A. Paveliæ sklapa 1929. ugovor o suradnji s
> makedonskom revolucionarnom organizacijom VMRO.
>
> Nakon boravka u Austriji, Bugarskoj i Njemaèkoj dr. A. Paveliæ prelazi
> u Italiju. Uz pomoæ svojih suradnika, èlanova usta¹ke organizacije,
> osniva u Italiji, Njemaèkoj, Austriji i Mad¾arskoj usta¹ke centre, te
> u njima okuplja borce koji se spremaju s oru¾jem u ruci za ustanak u
> Hrvatskoj. God. 1932. objavljen je Ustav UHRO-a, a 1933. Naèela
> usta¹kog pokreta.
>
> U ustavu su zacrtani ciljevi usta¹ke organizacije (formiranje hrvatske
> dr¾ave u njenim povijesnim granicama) dan je nacrt i usta¹ke ustrojbe,
> kojoj je na èelu poglavnik, te su mu èlanovi pokreta zakletvom vezani
> za poslu¹nost. Uz to je ustanovljen i Glavni usta¹ki stan (GUS), kao
> pomoæni organ poglavnika.
>
> UHRO je tajna revolucionarna organizacija, a njezinim èlanom mo¾e
> postati svaki Hrvat koji polo¾i tajnu zakletvu i sla¾e se s ciljevima
> pokreta. Uz dr. A. Paveliæa djeluju u tom prvom razdoblju Ivan
> Perèeviæ, Gustav Perèec i Stjepan Duiæ u Austriji, dr. Branko Jeliæ u
> Ju¾noj i Sjevernoj Americi (v. Hrvatski domobran), te dr. Branko
> Jeliæ, dr. Mile Budak i dr. Mladen Lorkoviæ u Njemaèkoj.
>
> 1929. poèeo je usta¹ki pokret izdavati informativno-politièki list
> <<Griè>> u Beèu, <<Hrvatski domobran>> u Buenos Airesu, te <<Nezavisna
> dr¾ava Hrvatska>> u Pittsburgu. Uz to je u Njemaèkoj izdavan bilten
> <<Croatia-press>> i tjednik <<Nezavisna dr¾ava Hrvatska>>.
>
> Uz UHRO je osnovana i vojnièka ustrojba Usta¹a, te su 1931. osnovani
> vojni logori u Italiji (kojima je zapovijedao dr. A. Paveliæ) i
> Mad¾arskoj (na èelu s Gustavom Perèecom). Jedan od prvih zadataka,
> koje je postavio usta¹ki pokret, bio je likvidacija kralja Aleksandra,
> ¹to je nakon nekoliko poku¹aja i uèinjeno 1934. (v. Atentat na kralja
> Aleksandra). Uz to su usta¹e planirali i vr¹ili razne napadaje na
> pojedine istaknute jugoslavenske politièare, policijske stanice i sl.
> God. 1932. podignut je Velebitski ustanak.
>
> Polo¾aj Usta¹kog pokreta u Italiji ovisio je o politièkim i
> diplomatskim odnosima Italije prema Jugoslaviji. Tako se usta¹ki
> pokret mogao razmjerno slobodno razvijati sve do atentata na kralja
> Aleksandra. Bojeæi se meðunarodnih diplomatskih i politièkih neprilika
> talijanska je fa¹istièka vlada nakon atentata u Marseillesu
> internirala usta¹e u Liparima. Tek 1939. uspjelo je dr. A. Paveliæu
> usta¹ki pokret u Italiji ponovno reaktivirati. U to vrijeme veæ su
> veæu ulogu igrali i usta¹ki centri u Njemaèkoj, kao i domovinski
> usta¹ki pokret.
>
> U Hrvatskoj je usta¹ki pokret imao ¹iroku podr¹ku svih onih politièkih
> snaga koje su bile nezadovoljne Maèekovom nagodbenjaèkom politikom. U
> gospiækom centru djelovali su dr. A. Artukoviæ, dr. J. Dumad¾iæ i M.
> Do¹en, te su sustavno radili na ¹irenju usta¹ke ustrojbe u Hrvatskoj.
> U Zagrebu su na usta¹koj liniji djelovali akademska dru¹tva <<Matija
> Gubec>>, <<Eugen Kvaternik>>, <<August ©enoa>>.
>
> Domovinski usta¹ki pokret posebno je dobio polet koncem 1937., kad se
> oko 200 usta¹koh emigranata iz Italije vratilo u Hrvatsku, a meðu
> njima i dr. M. Budak, Jure Francetiæ i Jo¾a Milkoviæ. Tada je u
> Zagrebu formirano dru¹tvo <<Uzdanica>> i pokrenut je tjednik
> <<Hrvatski narod>>. Ogranci <<Uzdanice>> postaju osnovama i nosiocima
> usta¹kog pokreta u Banovini Hrvatskj, a na èelu su im uz dr. M.
> Budaka, Mirko Puk, Leo Grivièiæ, Zdenko Bla¾ekoviæ (zapovjednik
> Usta¹kog sveuèili¹nog sto¾era) Slavko Kvaternik i dr. Usta¹ki pokret
> ¹iri se i u BiH (B. Kavran).
> God 1939., poèetkom Drugog svjetskog rata, èlanovi usta¹kog pokreta
> inteziviraju svoju djelatnost, jer uoèuju priliku za ru¹enje
> Kraljevine Jugoslavije. U Zagrebu je pojaèana djelatnost promid¾be
> usta¹kog pokreta, te raste broj novih èlanova (tzv. zakleti usta¹e).
>
> Nakon sporazuma Cvetkoviæ-Maèek i stvaranja Banovine Hrvatske, mnogi
> vodeæi èlanovi usta¹kog domovinskog pokreta internirani su u logorima
> koje je ban ©uba¹iæ uspostavio za usta¹e i komuniste. Meðutim, nakon
> puèa od 27. III. 1941. postaje jasno da æe Njamaèka napasti
> Jugoslaviju, ¹to se i dogodilo 6. IV. 1941.
>
> U¾urbana djelatnost usta¹kog pokreta, posvema¹nji raspad vojnih snaga
> Kraljevine Jugoslavije u Travanjskom ratu i raspolo¾enje u Hrvatskoj,
> omoguæili su progla¹enje Nezavisne dr¾ave Hrvatske, koje je uslijedilo
> 10. IV. 1941. Dr. A. Paveliæ se s usta¹ama iz Italije vratio 13. IV. u
> Hrvatsku i preuzeo vlast. Uz stranaèku organizaciju Usta¹a,
> organizirane su Usta¹ka vojnica i Usta¹ka nadzorna slu¾ba.
>
> Pod nadzorom Glavnog usta¹kog stana (Bla¾ Lorkoviæ) zapoèelo je
> stvaranje NDH i teritorijalno ustrojavanje usta¹kog pokreta. Imenovani
> su usta¹ki povjerenici, koji su formirali logore, tabore i zborove. U
> svakoj velikoj ¾upi osnovan je usta¹ki sto¾er sa sto¾ernikom na èelu.

da, i?

--
God bless You!

On Thu, 12 Mar 2009 19:56:09 +0100, "lag@nini" <lag@ni.ni> wrote:

>da, i?

barem vise necu morati skrolati 5 stranica za "da,i?"

ode ti u filter

--
Pozdrav

The voice of /"lag@nini" <lag@ni.ni>/ drifted in on the cyber-winds,from
the sea of virtual chaos...
> da, i?

Ti si svetski ¹ampion u kvotovanju :P

--
[12.3.2009 22:15:24]